Konzultant za forenzične istrage FIC
Konzultant za forenzične istrage


SUDSKI VJEŠTACI
FORENZIČNI ANALITIČARI

FIC Windows Utilities
FIC Windows Utilities

Otisci prstiju








 


Što su^
Otisci su tragovi (slike) koji nastaju preslikavanjem papilarnih linija prstiju, dlanova i tabana čovjeka kada dođu u dodir s glatkom površinom. Te papilarne linije pojavljuju se već u četvrtom mjesecu trudnoće i ostaju nepromijenjene tijekom cijeloga života, kao i nakon smrti, sve do raspadanja tijela.
Temeljna svojstva otisaka prstiju jesu da u uobičajenim uvjetima ostaju nepromijenjeni i postojani te da nije moguće podudaranje skupa njihovih individualnih karakterističnih obilježja između dviju različitih osoba, pa čak ni između različitih prstiju iste osobe. Do danas, nakon brojnih usporednih studija i istraživanja, nije utvrđeno podudaranje otisaka koji potječu od različitih osoba ili od različitih prstiju iste osobe.
Otisci se dijele na:
  1. pozitivne i negativne,
  2. vidljive ili očite, koji se mogu razaznati golim okom, i
  3. latentne ili nevidljive, koji se uglavnom sastoje od znoja s različitim anorganskim i organskim spojevima, kao što su soli, glukoza, kolesterol i hlapljive masne kiseline. Njihov sastav razlikuje se ovisno o prehrani, životnim uvjetima osobe i drugim čimbenicima, a razvijaju se magnetskim i običnim prašcima, kemijskim tvarima i drugim tehničkim metodama.

Identifikacija dvaju otisaka temelji se na njihovu uspoređivanju i utvrđivanju dovoljnog broja podudarnih individualnih karakterističnih točaka, uzimajući u obzir njihovu jedinstvenost i posebnost.

Područja primjene^
Znanstveno-tehnička obrada i usporedba otisaka omogućuju pouzdano utvrđivanje identiteta svake žive ili preminule osobe. Posebno se ovom metodom dolazi:

  1. do utvrđivanja identitetanepoznatih počiniteljakaznenog djela.
  2. do potvrđivanja identitetauhapšenih osoba.
  3. dopovezivanja osumnjičenih osobas otiscima pronađenima na mjestu kaznenog djela.
  4. do utvrđivanja identitetažrtava i nestalih osoba.
  5. do utvrđivanja identitetaosoba koje su opravdano dodirivale predmet.
  6. do utvrđivanja identitetaosoba koje daju lažne podatke ili odbijaju dati podatke o identitetu.
  7. do otklanjanja ili potvrđivanja dvojbi u slučaju istovjetnih imena i prezimena.
  8. do utvrđivanja identitetaosoba s amnezijom, gluhonijemih osoba i osoba u komi.
  9. do utvrđivanja identitetanepoznatih leševanakon prometnih nesreća, masovnih katastrofa i drugih uzroka.
  10. do utvrđivanjapogrešnog zatvaranja druge osobei sprječavanja pogrešnog puštanja druge osobe iz zatvora.

Dokazna vrijednost^
S procesnog gledišta, otisak prsta predstavlja indiciju, a ne samostalan dokaz da je osoba kojoj pripada počinila kazneno djelo. On upućuje ili na prisutnost osobe u prostoru, ako je pronađen na nepokretnom predmetu, ili na njezin dodir s pokretnim predmetom na kojem je pronađen, ali ne nužno i na njegovu uporabu, čak i kada je taj predmet korišten kao sredstvo počinjenja kaznenog djela. Pri pronalasku otisaka, radi pravilnog zaključivanja, potrebno je uzeti u obzir:

  1. razliku izmeđudodiraiuporabepredmeta.
  2. točnomjestou prostoru ili na predmetu na kojem je otisak pronađen.
  3. opravdanuprisutnostu prostoru, kao iopravdani dodirs predmetnim objektom.
  4. prisutnost drugih popratnih tragovana otisku, kao što su krv, boja, ulje i slično.
  5. opravdanuprisutnost drugih popratnih tragova(poput prethodno navedenih) na otisku.
  6. prisutnost drugih otisakačak i ako nisu prikladni za identifikaciju.
  7. postupakkoji je primijenjenza pronalazak, izuzimanje ili preslikavanje, prijevoz i obradu otiska.
  8. svaku drugu okolnostkoja proizlazi iz stvarnih činjenica konkretnog slučaja.
Provođenje ispitivanja^
Pozivajući se na znanstveno-tehničke podatke i primjenjujući međunarodno priznate, znanstveno utemeljene i sudski prihvatljive metode, provodimo:
  1. označavanje individualnih karakterističnih točaka te ocjenu obilježja korištenih pri usporedbi.
  2. ocjenu mjesta i položaja pronalaska, odnosno je li riječ o pokretnom ili nepokretnom predmetu.
  3. ocjenu stečenih prekida kontinuiteta papilarnih linija nastalih trajnom ili izlječivom ozljedom.
  4. ocjenu primijenjenog postupka, odnosno načina i sredstva razvijanja, izuzimanja ili preslikavanja, pakiranja, prijevoza, čuvanja, kretanja i obrade.
  5. kvalitativnu ocjenu daktiloskopskih kartona.
  6. kvalitativnu ocjenu fiksiranja latentnog otiska.
  7. ocjenu čimbenika koji mogu izmijeniti otisak, kao što su hladnoća, vlaga, vrsta površine i drugi uvjeti.
  8. ocjenu autentičnosti otiska.
  9. ocjenu tipa, kategorije, razvrstavanja i vrste otiska, kao i dijela tijela s kojeg potječe — prsta, dlana ili tabana.
  10. ocjenu razvrstavanja i arhiviranja daktiloskopskih kartona.
  11. ocjenu određivanja konkretnog prsta, kada je to moguće.
  12. ispitivanje zakonitosti provedenog uzimanja otisaka.
  13. ocjenu opravdanosti prisutnosti u prostoru i dodira s predmetnim objektom.
  14. ocjenu prisutnosti drugih tragova na otisku prsta, primjerice krvi, bojila i slično.
  15. ocjenu uporabljivih otisaka ovisno o prostoru u kojem su pronađeni i uvjetima koji su vladali.
  16. ocjenu podudarnosti i povezanosti, bilo između otisaka, bilo između otisaka i osoba.
  17. ocjenu pronalaska otisaka koji nisu prikladni za identifikaciju.
  18. ocjenu slučajeva u kojima otisci nisu pronađeni.
  19. tumačenje dokazne vrijednosti pronađenih otisaka.
Očevid — ocjena — uporaba^
Dodatno provodimo:
  • očevidna mjestima počinjenja različitih kaznenih djela ili drugih događaja te pregled povezanih predmeta radi ocjene pregledanih područja i mjesta na kojima su pronađeni i izuzeti otisci ili drugi tragovi.
  • ocjenu izvješća o laboratorijskim ispitivanjima, nalaza i mišljenja vještaka te stručnih mišljenja državnih i drugih laboratorija ili stručnjakau slučajevima povezanima s otiscima.
  • korištenje podatakakoji zahtijevaju daljnje ispitivanje, uz označavanje kriminalistički značajnih mjesta za dodatnu analizu, dokumentiranje i prikazivanje, kao i utvrđivanje mjesta koja su mogla biti laboratorijski ispitana, ali odgovarajući zahtjev nije postavljen.
Primjeri pitanja koja se mogu postaviti ovisno o predmetu ispitivanja^
  1. Kolika je dokazna vrijednost otiska?
  2. Pod kojim uvjetima postojanje otiska može biti opravdano?
  3. Koje su karakteristične točke pokazatelji identifikacije otiska?
  4. Kako se ocjenjuje mjesto pronalaska spornog otiska — prostor, položaj i predmet?
  5. Kako se ocjenjuje metodologija traženja, preslikavanja, fiksiranja i ispitivanja spornog otiska?
  6. Na temelju kojih se točaka i podataka ocjenjuje autentičnost otiska?
  7. Što znači da nisu pronađeni otisci prikladni za identifikaciju?
  8. Što znači da otisci uopće nisu pronađeni?
  9. Kako se ocjenjuje povezanost otisaka?
topbackadd